U Kvarneru na pomičnim dnima uspijevaju četiri vrste morskih cvjetnica – “morskih trava”. One izgrađuju svojevrsne “podmorske livade”. Najvažnija je među njima i najveće površine zauzima posidonija (Posidonia oceanica), a raste na dubinama od 1 do 35 metara. Ostale vrste rastu u plitkom moru i rjeđe su. “Livade morskih cvjetnica” su staništa na kojima buja podmorski život i neobično su važne za naseljavanje čitavog niza mnogobrojnih sitnih organizama. Posidonija je endemska biljka Sredozemnog mora koja za razliku od algi ima razvijen korijen, stabljiku, list i cvijet. U prostranim morskim livadama pojedini primjerci posidonije mogu biti stari i nekoliko stotina godina što je čini jednim od najdugovječnijih organizama Sredozemlja. Svojim isprepletenim položenim stabljikama i uspravnim izdancima smanjuje odnošenje sedimenta djelovanjem morskih struja, a ima i važnu ulogu u kruženju hranjivih soli i pročišćavanju mora. Livade posidonije su obitavališta, hranilišta i mrjestilišta za više od 100 vrsta riba, od kojih većina ima gospodarski značaj. Najveće prijetnje opstanku ove vrste dolaze od podmorskih ispusta otpadne vode, nasipavanja obale, sidrenja i povlačnih priobalnih ribolovnih alata. Zbog važnosti, osjetljivosti i ugroženosti, posidonija je Zakonom o zaštiti prirode svrstana u strogo zaštićene vrste, dok je na europskoj razini zaštićena Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta. Tijekom provedbe MedMPAnet projekta utvrđeno je da su u akvatoriju Kvarnera livade posidonije razmjerno dobro očuvane na mjestima gdje nisu izraženi negativni antropogeni utjecaji, te da su ta biološki bogata podmorska staništa od neprocjenjive važnosti za zaštitu podmorja. Učenici su od osušene posidonije radili termoizolaciju boce za piće. Ubacili su ju u stare čarape i zašili iglom dno. Aktivnost je rađena u suradnji s projektom Ruksak pun kulture.